602.39K

Category:

finance

Oporezivanje prihoda od samostalne djelatnosti

1.

OPOREZIVANJE
PRIHODA OD
SAMOSTALNE
DJELATNOSTI

IZVORI DOHODKA
Član 12
1) Porez na dohodak plaća se na prihode iz svih izvora, osim onih koji
su izuzeti ovim zakonom.
• 2) Izvore prihoda iz stava 1 čine prihodi ostvareni po osnovu:
• 1) ličnih primanja;
• 2) samostalne djelatnosti;
• 3) imovine;
• 4) kapitala;
• 5) kapitalnih dobitaka
• 6) prihoda od sportske djelatnosti;
• 7) prihoda od autorskih i srodnih prava, patenta, žiga i
prihodi samostalnih stručnjaka u kulturi.

3.

SAMOSTALNA DJELATNOSTI-Član 16
Prihodom od obavljanja samostalne djelatnosti smatra se prihod:
- ostvaren od privredne djelatnosti, slobodnih zanimanja,
profesionalnih i intelektualnih usluga koje su osnovna djelatnost
poreskog obveznika; i
- od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu osnovna
djelatnost poreskog obveznika, a koje povremeno obavlja
radi ostvarivanja prihoda, ako se u skladu sa ovim zakonom
ne oporezuje po drugom osnovu, odnosno prihodi koji su
ostvareni na osnovu ugovora o djelu koji za predmet ima
samostalnu izradu ili opravku određene stvari, odnosno
samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla.
Prihodom od samostalne djelatnosti smatra se i prihod od
poljoprivede i šumarstva, ako je lice koje ostvari taj prihod
obveznik PDV-a.

4.

Osiguranici na obavezno PIO
1) Zaposleni (osiguranici zaposleni);
2) Lica koja obavljaju samostalnu djelatnost
(osiguranici samostalnih djelatnosti);
3) Poljoprivrednici (osiguranici poljoprpivrednici).
Ako lice istovremeno ispunjava uslove za osiguranje
po više osnova, osnov osiguranja određuje se na način
što postojanje osnova osiguranja po prethodnoj
tački isključuje osnov osiguranja iz naredne tačke.
• Zaposleno lice ne može biti istovremeno registrovano
4
kao preduzetnik;

5.

SAMOSTALNA DJELATNOSTI-Član 16
Prihodom od samostalne djelatnosti smatra se:
1.prihod ostvaren od privredne djelatnosti,
2.slobodnih zanimanja,
3.profesionalnih i intelektualnih usluga i
4.kao i prihodi koji su ostvareni na osnovu ugovora o djelu koji za
predmet ima samostalnu izradu ili opravku određene stvari, odnosno
samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla i
5.prihod od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu
osnovna djelatnost poreskog obveznika, a povremeno se
obavljaju radi ostvarivanja prihoda, ukoliko se, u skladu sa
ovim zakonom, ne oporezuje po drugom osnovu..
6.Prihodom od samostalne djelatnosti smatra se i prihod od
poljoprivede i šumarstva, ako je lice koje ostvari taj prihod
obveznik PDV-a.
5

6.

SAMOSTALNA DJELATNOSTI-Član 16
Prihodom od samostalne djelatnosti:
• KAO OSNOVNA DJELATNOST
• prihod ostvaren od privredne djelatnosti,
• slobodnih zanimanja,
• profesionalnih i intelektualnih usluga i
• NEOSNOVNA DJELATNOST(POVREMENA-DOPUNSKA)
• prihod od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu osnovna
djelatnost poreskog obveznika, a povremeno se obavljaju radi
ostvarivanja prihoda, ukoliko se, u skladu sa ovim zakonom, ne
oporezuje po drugom osnovu.
6
KOJEM DRUGOM OSNOVU?

7.

SAMOSTALNA DJELATNOSTI-Član 16
Prihodom od NEOSNOVNE samostalne djelatnosti:
•PRIHOD OD DRUGIH SAMOSTALNIH DJELATNOSTI
(privredna djelatnost, slobodna zanimanja,profesionalne i
intelektualne usluge)
• KOJE NIJESU OSNOVNA DJELATNOST PORESKOG
OBVEZNIKA,(poreski obveznik ima osnovnu djelatnost). To bi
trebalo da znači da ima OSIGURANJE po osnovu osnovne
djelatnosti.
• A POVREMENO SE OBAVLJAJU RADI OSTVARIVANJA
PRIHODA,(između obavljanja dvije aktivnosti postoji prekid u
vremenskom smislu)
•ukoliko se, u skladu sa ovim zakonom, NE OPOREZUJE PO
DRUGOM OSNOVU (nijesu lična primanja, prihod od imovine,
7
kapitala, kapitalnih dobitaka, sportskih aktivnosti..

8.

9.

PAUŠALNO OPOREZIVANJE
• Obvezniku poreza na prihode od samostalne djelatnosti,
čiji je ukupan promet u godini koja prethodi godini za koju
se utvrdjuje porez, odnosno čiji je planirani promet kada
počinje da obavlja djelatnosti manji od 18.000 Eura, može
se, na njegov zahtjev, priznati da porez plaća u godišnjem
paušalnom iznosu.
• Zahtjev se podnosi do kraja prethodne godine za narednu
godinu, a u slučaju otpočinjanja sa obavljanjem djelatnosti u
roku od pet dana od dana registracije za obavljanje djelatnosti.
• Paušalci su dužni da vode poslovne knjige o ostvarenom
prometu na osnovu podataka o prometu evidentiranom
putem elektronskog naplatnog uređaja.
• Ako poreski organ ocijeni da je zahtjev osnovan donijeće
9
rješenje u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva.

10.

PRIHOD OD OSNOVNE SAMOSTALNE DJELATNOSTI
• U pogledu načina vodjenja poslovnih knjiga i
sastavljanja finansijskih iskaza na lica koja
ostvaruju prihode od samostalne djelatnosti
primjenjuju se odredbe zakona kojim se uredjuje
računovodstvo, ako ovim zakonom nije drukčije
propisano.
• (1) Oporezivi prihod od samostalne djelatnosti
predstavlja oporeziva dobit poreskog obveznika.
• (2) Oporeziva dobit iz stava 1 ovog člana utvrđuje
se usklađivanjem dobiti poreskog obveznika
iskazane u bilansu uspjeha, na način predviđen
10
ovim zakonom.

11.

PRIZNAVANJE RASHODA KOD
SAMOSTALNE DJELATNOSTI
• Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se prihodi u
iznosima utvrđenim bilansom uspjeha, u skladu sa
zakonom o računovodstvu, izuzev prihoda za koje je ovim
zakonom propisan drukčiji način utvrđivanja.
• Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se rashodi u
iznosima utvrdjenim bilansom uspjeha u skladu sa
zakonom o računovodstvu, izuzev rashoda za koje je
ovim zakonom propisan drukčiji način utvrdjivanja.
• Poreskom obvezniku koji ostvaruje prihod od drugih
samostalnih djelatnosti koje nijesu njegova osnovna
djelatnost, koji ne dokumentuje rashode, standardni
rashodi se priznaju
u visini 30% od ostvarenih
11
prihoda.

12.

PRIIZNAVANJE RASHODA KOD
SAMOSTALNE DJELATNOSTI
• Na teret rashoda ne priznaju se:
• troškovi koji nijesu nastali u svrhu obavljanja poslovne
djelatnosti;
• troškovi koji se ne mogu dokumentovati;
• kamate za neblagovremeno plaćanje poreza i doprinosa;
• kamate isplaćene nerezidentima, ako su plaćene po stopi
višoj od uobičajene komercijalne stope;
• troškovi na ime plaćanja izvršenih nerezidentnoj centrali;
• primanja zaposlenih ili drugih lica po osnovu raspodjele
dobiti;
• novčane kazne i penali;
• prilozi dati političkim organizacijama.
12

13.

PRIZNAVANJE RASHODA KOD
SAMOSTALNE DJELATNOSTI
• Izdaci za zdravstvene, obrazovne, naučne, vjerske,
kulturne, sportske i humanitarne svrhe, kao i za zaštitu
životne sredine, priznaju se kao rashod najviše do 3%
ukupnog prihoda.
• Izdaci za reprezentaciju priznaju se kao rashod u
iznosu do 1% ukupnog prihoda, pod uslovom da su
nastali radi unapredjenja poslovanja, da su
dokumentovani i da njihov primalac nije povezano
lice.
• Članarine komorama, savezima i udruženjima priznaju se
kao rashod najviše do 0,1% ukupnog prihoda, izuzev
članarine čija je visina utvrdjena zakonom, a koja13 se
priznaje u visini zakonom propisanog iznosa.

14.

PORESKA OSLOBOĐENJA
• Poreskom obvezniku koji otpočne obavljanje djelatnosti u privredno
nedovoljno razvijenim opštinama, obračunati porez za prvih osam godina
umanjuje se u iznosu od 100%.
• Ukupan iznos poreskog oslobodjenja iz stava 1 ovog člana za period od
osam godina ne može biti veći od 200.000,00 eura.
• Prva godina u kojoj se ostvaruje pravo na poresko oslobođenje iz stava 1
ovog člana počinje da teče danom upisa u odgovarajući registar, u skladu sa
zakonom.
• Poreskim obveznikom ne smatra se lice koje je u periodu od tri godine koje
prethode otpočinjanju obavljanja djelatnosti prestalo da postoji, odnosno
prekinulo poslovanje u istoj ili sličnoj djelatnosti.
• Poresko oslobođenje ne odnosi se na poreskog obveznika koji posluje u
sektoru primarne proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, transporta,
brodogradilišta, ribarstva, čelika, trgovine i ugostiteljstva, osim primarnih
ugostiteljskih objekata.
14

15.

PORESKA OSLOBOĐENJA
• Poreski obveznik koji na neodredjeno vrijeme ili najmanje na pet godina
zaposli lice, oslobodja se obaveze plaćanja obračunatog i obustavljenog
poreza iz zarade za tog zaposlenog, za period od četiri godine od dana
zasnivanja radnog odnosa.
• Zaposlenim licem smatra se lice koje se nalazi na evidenciji Zavoda za
zapošljavanje CG duže od tri mjeseca, sa kojim je poslodavac zaključio
ugovor o radu u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava i obaveze
zaposlenih po osnovu rada, a koje ima prebivalište u nedovoljno razvijenoj
opštini.
• (3) Zaposlenim licem ne smatra se lice koje je prije zasnivanja radnog
odnosa bilo zaposleno kod lica koje je osnivač ili je povezano lice sa
poslodavcem kod koga zasniva radni odnos, nezavisno od toga da li je
postojao prekid radnog odnosa.
• Poresko oslobodjenje ostvaruje se pod uslovom da je ostvaren neto porast
broja zaposlenih u odnosu na prosječan broj zaposlenih kod tog poslodavca
15
za poslednjih 12 mjeseci.

16.

OBVEZNICI PORESKE PRIJAVE
SAMOSTALNA DJELATNOST
• OSNOVNA DJELATNOST:
1.PAUŠALNO
OPOREZOVANA-BEZ
OBAVEZE GPPFL
2.OPOREZOVANA
PREMA
STVARNOM
PROMETU-OBAVEZNA GPPFL
• POVREMENA DJELATNOST
• OPOREZUJE SE PRILIKOM ISPLATE-BEZ
16
OBAVEZE GPPFL

17.

18.

SPECIFIČNOST ’’SAMOSTALNE DJELATNOSTI’’
Oporezivanje fizičkih lica koja ostvaruju
oporezivi prihod od samostalne djelatnosti i
oporezuju se prema ostvarenom prometu
ima nekoliko značajnih razlika u odnosu:
• na druge oblike oporezivih izvora kada
su u pitanju fizička lica,
• kao i razlika kada su u pitanju pravna
lica.

19.

SPECIFIČNOST ’’SAMOSTALNE DJELATNOSTI’’
U ODNOSU NA DRUGE IZVORE
1. • Vodjenje poslovnih knjiga radi
oporezivanja samostalne djelatnosti
Zakon o porezu nad dohodak fizičkih lica nije predvidio
posebne evidencije već je kroz odredbe člana 16 stav 5 :
• u pogledu načina vođenja poslovnih knjiga i
• sastavljanja finansijskih iskaza
na lica koja ostvaruju prihode od samostalne djelatnosti
primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje
računovodstvo.
Za potrebe oporezivanja fizičkih lica kao obveznika je
neophodan samo bilans uspjeha kao finansijski iskaz !

20.

VODJENJE POSLOVNIH KNJIGA
ZAKON O RAČUNOVODSTVU
Poslovne knjige
• Poslovne knjige vode se po sistemu dvojnog knjigovodstva.
• Poslovne knjige su dnevnik, glavna knjiga i pomoćne evidencije.
• Dužni da registruju sve poslovne transakcije i vodi njihovu evidenciju u
poslovnim knjigama.
• Poslovne transakcije se evidentiraju po metodi fakturisane realizacije.
• Računovodstvena evidencija mora biti zasnovana na vjerodostojnoj
računovodstvenoj dokumentaciji, u skladu sa pravilima urednog knjigovodstva
i mora da prikazuje istinito finansijsko stanje i rezultate poslovanja.
Finansijske iskaze
• Bilans uspjeha
• Bilans stanja

21.

SPECIFIČNOST ’’SAMOSTALNE DJELATNOSTI’’
U ODNOSU NA DRUGE IZVORE
Oporezivanje dohodka vrši kroz dva koraka:
1. Prvi, koji se sastoji u tome da fizičko lice kao obveznik
proknjiži sve ’’poslovne promjene’’ kroz primjenu Zakona o
računovodstvu, i time iskaže sve prihode i rashode prema
odredbama MRS/MSFI.
2. Drugi, koji se vrši kroz ’’usklađivanje’’ prihoda i rashoda.
• priznaju se svi prihodi ’’utvrđeni kroz izuzev prihoda poreskog
obveznika od dividendi i učešća u dobiti drugih pravnih lica ne
uključuju se u poresku osnovicu.
• ’’usklađivanje rashoda’’ tačnije znači da se priznati rashodi
prema MRS/MSFI propuste kroz odredbe zakona i da se izvrši
korekcija korz njihovo nepriznavanje, djelimično priznavanje ili
priznavanje pod uslovima propisanih zakonom.

22.

SPECIFIČNOST ’’SAMOSTALNE DJELATNOSTI’’
U ODNOSU NA DRUGE IZVORE
2.Trenutak utvrđivanja oporezivog prihoda, odnosno
obaveze poreza na dohodak
• Primjena MRS-MSFI trenutak priznavanja prihoda za potrebe
oporezivanja dovodi do načela ’’fakturisane realizacije’’ gdje
oporezivi prihod nije povezan sa vremenom naplate, već sa
trenutkom koji se po MRS/MSFI može smatrati da je stekao
uslove za priznavanje kao prihoda-izdavanje fakture.
• Obračun obaveze po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica
izvršiće se u periodu kada je ’’stečen status priihoda’’ bez
obzira da li će biti plaćen, djelimično plaćen ili će se osporavati.
• Kod mnogih drugih izvora oporezivog dohodka to nije slučaj.
Recimo kod oporezivanja prihoda od imovine trenutak nastanka
’’oporezivog prihoda’’ je trenutak isplate tog prihoda, bez obzira

23.

SPECIFIČNOST ’’SAMOSTALNE DJELATNOSTI’’
• Razlika u odnosu na pravna lica
• status nad vlasništvom imovine i odgovornost za
obaveze poslovanja,
• fizičko lice koje se oporezuje prema stvarnom
dohodku nije zaposleno lice, i nema za svoj rad
zaradu, naknadu niti ostala lična primanja
proistekla iz radnog odnosa,
• preduzetnik nema svoju ’’osnovnu i dodatnu’’
djelatnost,

24.

SPECIFIČNOST ’’SAMOSTALNE DJELATNOSTI’’
STATUS IMOVINE I ODGOVORNOST
• Privrednim društvima (a.d,d.o.o.,k.d.,i o.d.) Zakon o privrednim
društvima je dao status pravnog lica. Pravna lica imovinu koju
koriste imaju u vlasništvu pravnog lica. Zakon obavezuje da
osnivač bude sa svojom imovinom potpuno odvojen od imovine
koja je u vlasništvu pravnog lica, i miješanje te sa imovinom
vlasnika je zakonom zabranjena. Za svoje obaveze privredno
društvo kao pravno lice odgovara svojom cjelokupnom
imovinom dok se imovina vlasnika ne može koristiti za
namirenje tih obaveza (izuzev kod ortačkih društvava).
• Za fizička lica koja obavljaju privrednu djelatnost predviđen je
oblik ’’preduzetnik’’ sa statusom ’’fizičkog lica koje obavlja
privrednu djelatnost za sebe’’. Zakon o privrednim društvima
nije predvidio odvojenost imovine koju fizičko lice koristi za
obavljanje privredne djelatnosti od ostale imovine koju ima.

25.

SPECIFIČNOST ’’SAMOSTALNE DJELATNOSTI’’
STATUS IMOVINE I ODGOVORNOST
• Takva činjenica povlači za sobom i vid odgovornosti koju je
Zakon o privrednim društvima predvidio za preduzetnika-fizičko
lice a to je ’’odgovornost cjelokupnom imovinom sa kojoj
raspolaže’’. Dakle, za nastale obaveze Zakon o privrednim
društvima nije predvidio ’’razgraničenje’’ imovine u vlasništvu
fizičkog lica već ju je sa stanovišta odgovornosti potpuno
izjednačio. Drugim riječima, kada bi preduzetnik bio u prilici da
nije izmirio svoje obaveze iz poslovanja, za namirenje tih
obaveza sasvim slobodno bi se mogla koristiti i sredstva koja je
on ostvario po drugom osnovu, recimo po osnovu nasledstva,
miraza, igre na sreću, itd..
• U kontekstu ovih činjenica treba posmatrati i ’’slobodu
fizičkog lica’’ kada je u pitanju pravdanje podignutih
novčanih sredstava.

26.

SPECIFIČNOST ’’SAMOSTALNE DJELATNOSTI’’
STATUS IMOVINE I ODGOVORNOST
• Kada je u pitanju pravdanje podignutih novčanih sredstava
fizičko lice-preduzetnik može slobodno raspolagati sa njima i
jedino ono što on treba da uradi je formalno definisanje tih
sredstava.
• Ukoliko donese (pismenu) odluku da su to sredstva koja on
uzima po osnovu svog dohodka koji je ostvario nema nikakvu
obavezu pravdanja tih sredstava za potrebe knjigovodstva.
• Ukoliko su ta sredstva podignuta za potrebe obavljanja njegove
poslovne djelatnosti onda je to situacija koja zahtijeva njihovo
pravdanje u pogledu priznanja troška za potrebe oporezivanja.
Smatramo, da čak i ostatak novčanih sredstava u blagajni
može biti iskorišćen kao dohodak vlasnika bez obaveze
pravdanja, uz uslov donošenja odluke da je to njegov dohodak
koji uzima za sebe.

27.

SPECIFIČNOST ’’SAMOSTALNE DJELATNOSTI’’
STATUS IMOVINE I ODGOVORNOST
Kada su u pitanju novčana sredstva na računu fizičkog licapreduzetnika treba istaći da je on prema odredbama Zakona o
sprječavanju nelegalnog poslovanja ("Službeni list Crne Gore",
br. 029/13 i 016/16) u obavezi da ’’otvori račun kod banke na
način utvrđen propisima, vode novčana sredstva na tom
računu i vrše transfer sredstava preko tog računa,
uključujući i plaćanje poreza, prireza i doprinosa na
obračunatu bruto zaradu i naknadu zarada, kao i isplatu
neto zarada i naknada zarada zaposlenima’’.
• Ovakva odredba ukazuje da preduzetnik kao fizičko lice treba
da ima poseban račun za ’’poslovne svrhe’’ a poseban račun
za ’’privatne potrebe’’, međutim prenos između ova dva
računa, kao i podizanje dohodka koji mu pripada (ili koji želi da
koristi) je potpuno slobodan.

28.

SPECIFIČNOST ’’SAMOSTALNE DJELATNOSTI’’
STATUS IMOVINE I ODGOVORNOST
• U kontekstu imovine i njenog statusa treba napomenuti da ona
bez obzira što ne postoji formalno pravno podijeljena za
potrebe primjene poreskih propisa i obračuna poreza na
dohodak fizičkih lica treba da bude ’’knjigovodstveno
izdvojena’’.
• Da bi se pravilno utvrdio oporezivi dhodak fizičkih lica od
(ukupno) ostvarenog dohodka, kao odbitna stavka priznaju se
samo rashodi koji su nastali za ostvarenje prihoda
(direktna povezanost rashoda sa prihodima) kao i rashodi
koji su nastali na njegovom očuvanju.
• Ovakva odredba dovodi do velikih dilema kada su u pitanju
recimo ’’troškovi amortizacije imovine’’ koji bi se priznavali u
poreske svrhe (advokat koji ima putničko vozilo i koje koristi za
obavljanje poslovne aktivnosti kao i za svoje privatne potrebe.

29.

SPECIFIČNOST ’’SAMOSTALNE DJELATNOSTI’’
STATUS IMOVINE I ODGOVORNOST
• Precizno razgraničenje troškova imovine često nije moguće
ostvariti. No to ne znači da je sva imovina u takvom statusu.
Recimo, kod advokata koji ima svoju advokatsku kancelariju
kao poseban poslovni prostor neće se postavljati ovo pitanje, i
troškovi amortizacije će se vršiti kroz primjenu Pravilnika o
razvrstavanju osnovnih sredstava i metodama za obračun
(poreske) amortizacije na obrascu ’’OA’’.
• Dilema je kada advokat koristi dio svog stambenog prostora za
poslovne svrhe i način razgraničenja troškova tog prostora u
’’poslovne’’ i ’’privatne’’ svrhe. Ovo pitanje treba posmatrati
samo u svakoj konkrentoj situaciji, i kod svake situacije gdje
postoje sigurne činjenice da se imovina koristi isključivo za
poslovne svrhe treba da ima tretman ’’knjigovodstvene
imovine’’ na koju se mogu primijeniti poreske odredbe.

30.

SPECIFIČNOST ’’SAMOSTALNE DJELATNOSTI’’
’’ZARADA PREDUZETNIKA’’
• Fizičko lice koje se oporezuje prema stvarnom
dohodku nije zaposleno lice, i nema za svoj rad
zaradu, već obavljajući poslovnu aktivnost fizičko lice
ostvaruje prihode, od kojih se vrši umanjenje po
osnovu rashoda-troškova i preostali iznos predstavlja
dohodak koji pripada tom fizičkom licu.
• Plaćanje mjesečnih akontacija se često od strane
računovodja izjednačava sa mjesečnim plaćanjem
poreza i doprinosa po osnovu ličnih primanja i smatra
se da preduzetnik-fizičko lice treba da ima mjesečno
primanje na isti način kao što to pripada zaposlenim ili
što se najčešće upoređuje sa direktorom pravnog lica.

31.

SPECIFIČNOST ’’SAMOSTALNE DJELATNOSTI’’
’’ZARADA PREDUZETNIKA’’
Pitanje: Koliki mjesečni iznos ima pravo preduzetnikfizičko lice ako plaća akontacije poreza i doprinosa?
Odgovor: Onoliko koliko mu preostane poslije plaćanja
mjesečne akontacije poreza i doprinosa. Čak, bi
podizanje svih sredstava (bez umanjenja obaveze
plaćanja mjesečnih akontacija poreza i doprinosa) bilo
nešto što se ne bi moglo dovesti pod znakom pitanja, ali
bi ostalo pitanje od kojih sredstava bi se akontacije
platile u predviđenom roku. To bi mogla biti sredstva
koja će u narednom periodu (do roka obaveze plaćanja
mjesečnih akontacija) fizičko lice ostvariti, kao i sredstva
koja će fizičko lice uplatiti iz drugih izvora.

32.

SPECIFIČNOST ’’SAMOSTALNE DJELATNOSTI’’
’’OSNOVNA I DODATNA DJELATNOST’’
• Prema odredbama Zakona o privrednim društvima
preduzetnik je fizičko lice koje obavlja privrednu
djelatnost, a tu djelatnost ne obavlja za drugoga (nego
za sebe). Iz ovakve odredbe postavlja se pitanje da li
preduzetnik može da se bavi (istovremeno) sa dvije ili
više djelatnosti, kao i pitanje kakav je njegov status
kod obavljanja tih drugih djelatnosti.
• Recimo na primjeru: Da li advokat koji je registrovan
za obavljanje advokatske djelatnosti može da se bavi
posredovanjem u prometu nekretnina i kakav je
poreski status prihoda od posredovanja?

33.

SPECIFIČNOST ’’SAMOSTALNE DJELATNOSTI’’
’’OSNOVNA I DODATNA DJELATNOST’’
• Prema odredbama člana 16 oporezivanje advokatske
djelatnosti se smatra ostvarivanjem prihoda po osnovu
samostalne djelatnosti. Takođe i svaka ’’dodatna’’
djelatnost koja bi se ostvarila ne mijenja njegov status
u poreskom smislu, već ostvarenje dodatnog prihoda
takođe ga ostavlja kao poreskog obveznika po osnovu
samostalne djelatnosti.
• Dakle, svaki prihod koji se ostvari pored prihoda od
osnovne djelatnosti nije novi izvor oporezivog prihoda
po bilo kom drugom osnovu već se uključuje u ukupni
prihod od samostalne djelatnosti, i ulazi u ukupni
oporezivi promet za obračun poreza i doprinosa.

34.

KNJIŽENJE
• PROKNJIŽITI SVE POSLOVNE PROMJENE
PRIMJENOM DVOJNOG KNJIGOVODSTVA,
• SVE STAVKE RASHODA (KLASA 5)
PRENIJETI NA KONTO 599-Prenos rashoda
• SVE STAVKE PRIHODA (KLASA 6)
PRENIJETI NA
• KONTO 699-Prenos prihoda
• KONTO 599 I 699 PRENIJETI NA 710-Prihodi
i rashodi (obračunsko konto)
• Utvrditi 720-Dobitak/gubitak tekuće godine

35.

OSTVARENI PROMET
Fizička lica koja obavljaju samostalnu djelatnost i oporezuju
se prema stvarnom (ostvarenom) prometu su u obavezi da
podnesu godišnju poresku prijavu za porez na dohodak
fizičkih lica.
POPUNJAVAJU
• Poresku prijavu-opšte podatke o poreskom obvezniku,
• Obrazac za utvrdjivanje poreske obaveze
• Dodatak A: Dobit/gubitak od samostalne djelatnosti,
• Dodataka PPG: Prenos poslovnih gubitaka,
• Dodatak A1: Obračun doprinosa za obavezno socijalno
osiguranje po osnovu samostalne djelatnosti.

36.

Obrazac prijave DODATAK
• Dodatak A popunjavaju poreski obveznici
koji su obavezni da vode poslovne knjige
po principu dvojnog knjigovodstva(fizička
lica koja se oporezuju po stvarnom
dohotku i fizička
lica koja zajednički
ostvaruju dohodak).
• Bilans stanja i bilans uspjeha se prilažu
uz Godišnju poresku prijavu.

37.

Obrazac prijave DODATAK A: DOBIT ILI
GUBITAK PO OSNOVU SAMOSTALNE
DJELATNOSTI
• R.br.1: Upisati iznos dobiti ili gubitka iskazanog u
bilansu uspjeha za poreski period.
• R.br.2: Upisati iznos troškova amortizacije stalnih
osnovnih sredstava iskazanih u bilansu uspjeha.
• R.br.3: Upisati iznos troškova amortizacije stalnih
osnovnih sredstava koji se priznaju u poreske svrhe.
• R.br.4: Upisati iznos rashoda koji su uključeni za
finansijske svrhe, ali se ne priznaju kao rashod u
poreske svrhe i to:
• R.br.4.a: Upisati iznos troškova koji nijesu nastali
obavljanjem poslovne djelatnosti (npr. lični troškovi
poslodavca i zaposlenih);

38.

Obrazac prijave DODATAK A:-NASTAVAK
• R.br.4.b: Upisati iznos troškova koji se ne mogu dokumentovati, odnosno
za koje ne postoji vjerodostojna dokumentacija kojom se dokazuje iznos,
vrijeme, nastanak i namjena troškova;
• R.br.4.c:Upisati iznos plaćene kamate zbog neblagovremeno plaćenih
poreza i doprinosa;
• R.br.4.d: Upisati iznos kamate plaćene nerezidentima po stopi većoj od
uobičajene komercijalne kamatne stope u Crnoj Gori;
• R.br.4.e: Upisati iznos administrativnih troškova plaćenih nerezidentnoj
centrali;
• R.br.4.f: Upisati iznos koji se iz dobiti dijeli zaposlenima ili ostalim licima;
• R.br.4.g: Upisati iznos novčanih kazni i penala;
• R.br. 4.h: Upisati iznos priloga datih političkim organizacijama;
• R.br.4.i: Upisati iznos razlike troškova materijala i nabavne vrijednosti
prodate robe iznad iznosa obračunatog primjenom metode prosječne cijene
ili FIFO metode,

39.

Obrazac prijave DODATAK A:-NASTAVAK
• R.br.4.j: Upisati iznos izdataka za zdravstvene, obrazovne, naučne, vjerske,
kulturne, sportske, humanitarne svrhe i zaštite životne sredine koji prelazi
iznos od 3% ukupnog prihoda;
• R.br.4.k: Upisati iznos troškova reprezentacije koji prelazi iznos od 1%
ukupnog prihoda;
• R.br.4.l: Upisati iznos članarina komorama, savezima i udruženjima koji
prelazi iznos od 0,1% ukupnog prihoda;
• R.br. 4.m: Upisati iznos otpisa vrijednosti sumnjivih potraživanja koja se ne
mogu dokumentovati, odnosno za koja se ne može dokazati da su
preduzete sve mjere za naplatu i za koja poreski obveznik nije pružio sve
potrebne dokaze o njihovoj neuspjeloj naplati (član 27 Zakona);
• R.br.4.n: Upisati iznos kamate plaćene povezanim licima po stopi većoj od
uobičajene komercijalne kamatne stope u Crnoj Gori;

40.

Obrazac prijave DODATAK A:-NASTAVAK
• R.br.5: Upisati iznos prihoda od dividendi i učešća (udjela) u dobiti
pravnih lica, iskazanih u bilansu stanja, a koji se ne uključuje u
poresku osnovicu.
• R.br.6: Upisati iznos dobiti od samostalne djelatnosti, dobijen
sabiranjem iznosa iskazanih pod rednim brojevima 1, 2, i 4,
umanjen za zbir iznosa iskazanih pod rednim brojevima 3 i 5. Ukoliko
je pozitivna razlika ostvaren je dobitak, a u slučaju negativne razlike
ostvaren je gubitak. Ako je ostvaren gubitak u na ovom rednom broju
i u redu 8 upisuje se nula, a iznos gubitka za pokriće na red.br.10.
• R.br.7: Upisati iznos prenesenog gubitka iz prethodnih pet godina
koji je iskazan pod rednim brojem 3 Dodatka PPG. Ako je iskazana
dobit navedeni iznos prenesenog gubitka ne može biti veći od iznosa
iskazanog pod rednim brojem 6.
• R.br.8: Upisati iznos oporezivog dohotka, koji predstavlja
razliku iznosa iskazanih pod rednim brojevima 6 i 7.

41.

Obrazac prijave DODATAK A:-NASTAVAK
• R.br.9:Oporezivi dohodak treba specificirati:
Upisati ukupan iznos oporezivog dohotka koji predstavlja zbir
pojedinačnih iznosa iznosa:
• 9a ( iznos dohotka pod r.b. 8 > od 8.400 < 12.000) i
• 9b (iznos dohodak pod r.b. 8 >od 12.000).
S obzirom da je iznos umanjenja oporezivog dohotka – osnovice 8.400
na godišnjem nivou, u slučaju prestanka ili otpočinjanja djelatanosti u
toku godine, iznos umanjenja oporezivog dohotka utvrđuje se shodno
broju dana rada.
• Primjer: ukoliko je poreski obveznik registrovan 05.03.2022.godine,
broj dana rada je 302 dana, te je iznos dohotka za umanjenje
6.949,02 ( 8.400 /365 = 23,01 x 302).
Napomena: kada je prestupna godina, iznos umanjenja po danu
dobijamo kada 8.400 podijelimo sa 366

42.

Obrazac prijave DODATAK A1
• R.br.1: Upisuje se iznos ostvarenog godišnjeg prometa od
samostalne djelatnosti (prihodi iz Bilansa uspjeha).
• ’’ OSTVARENOG PRIHODA KOJI JE OPOREZIV’’
• OSNOVICA ZA OSIGURANJE ZAVISI OD OSTVARENOG
PROMETA I IZNOSI:
• -do 9.000,00 eura 60% prosječne mjesečne zarade u CG;
• -do 15.000,00 eura 100% prosječne mjesečne zarade u CG;
• -preko 15.000,00 eura 150% prosječne mjesečne zarade u CG;
• Prosječna mjesečna zarada u CG je prosječan iznos
mjesečne bruto zarade ostvarene u prethodnoj godini
po zaposlenom u CG,prema podacima organa statistike;
• ZA 2021 godinu je prosječna zarada 793
• Za 2022 godinu je prosječna zarada 883

43.

Obrazac prijave DODATAK A1
• R.br.1: Upisuje se iznos ostvarenog godišnjeg prometa od
samostalne djelatnosti (prihodi iz Bilansa uspjeha).
• R.br.1.a:Upisuje se iznos osnovice za plaćanje doprinosa koja
se utvrđuje u zavisnosti od visine ostvarenog godišnjeg
prometa i to: PREMA 2022 U IZNOSU OD 883 EURA
• -do 9.000,00 eura 60% prosječne mjesečne zarade u Crnoj
Gori; npr: (60%*(883*12))=(60% od 10.596)=6.358 €
• -do 15.000,00 eura 100% prosječne mjesečne zarade u Crnoj
Gori; npr: (100%*(883*12))=10.596 €
• -preko 15.000,00 eura 150% prosječne mjesečne zarade u
Crnoj Gori; npr: (150%*(883*12))=15.841 €

44.

Obrazac prijave DODATAK A1
• Stope doprinosa za obavezno socijalno
osiguranje po kojima se plaćaju doprinosi su:
• Stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko
osiguranje iznosi 20,5% na teret
osiguranika,
• Stopa doprinosa za osiguranje od
nezaposlenosti iznosi 1% na teret
osiguranika.

45.

POPUNJAVANJE :
DODATAK A PORESKE PRIJAVE
• KROZ DODATAK A: DOLAZIMO DO OPOREZIVOG
DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI (R.BR.8)
• KROZ OBRAZAC ‘’UTVRDJIVANJE PORESKE OBAVEZE’’
DOLAZIMO DO IZNOSA POREZA NA DOHODAK
• IZNOS POREZA KNJIŽIMO:
DUGUJE-721-PORESKI RASHOD PERIODA
POTRAŽUJE -481-OBAVEZE ZA POREZ NA
DOHODAK FIZIČKIH LICA
POTRAŽUJE-483-OBAVEZE ZA DOPRINOSE

46.

UTVRDJIVANJE DOHODKA VLASNIKA
• UTVRDJENI IZNOS NA 720-DOBIT ILI GUBITAK SADA
KORIGUJEMO PO OSNOVU IZNOSA NA 721 I 724 I
KNJIŽIMO:
DUGUJE-720-DOBIT ILI GUBITAK
POTRAŽUJE -721-PORESKI RASHOD NA DOHODAK
-724-PRENOS DOHOTKA ZA VLASNIKA
I NA KRAJU KNJIŽIMO:
DUGUJE-724-PRENOS DOHOTKA ZA VLASNIKA
POTRAŽUJE-341-OSTVARENI DOHODAK ZA VLASNIKA

47.

KNJIŽENJE AKONTACIJA TOKOM
GODINE
• SVE AKONTACIJE POREZA I DOPRINOSA TOKOM
GODINE TREBA KNJIŽITI:
DUGUJE-481-OBAVEZA ZA POREZ NA DOHODAK
483-OBAVEZA ZA DOPRINOSE
POTRAŽUJE -241-ŽIRO RAČUN
KAKO VLASNIK NEMA SVOJU ZARADU ON MOŽE TOKOM
GODINE PO ODLUCI DA PODIGNE DIO DOHOTKA.
KNJIŽIMO:
DUGUJE -341-OSTVARENI DOHODAK ZA VLASNIKA
POTRAŽUJE-241-ŽIRO RAČUN

48.

PLAĆANJE AKONTACIJA TOKOM
2023. GODINE
Prijava R.b.VI-4.’’Iznos kojim se želi kreditirati
akontativno plaćanje poreza u narednoj godini’’
• Član 48
• (1) Poreski obveznik, tokom godine, porez na prihod od samostalne
djelatnosti plaća u vidu mjesečnih akontacija, čiju visinu određuje na
osnovu visine poreza na dohodak od samostalne djelatnosti iz poreske
prijave za prethodnu godinu.
• (2) Akontacija iz stava 1 ovog člana plaća se do kraja tekućeg
mjeseca za prethodni mjesec, u visini 1/12 poreske obaveze za
prethodnu godinu.
• (4) Poreski obveznik koji u toku godine otpočne sa obavljanjem
djelatnosti, akontaciju poreza na prihod od samostalne djelatnosti
određuje na osnovu procjene ostvarenja prihoda za tu godinu.

49.

Prirez porezu na dohodak fizičkih lica
Zakon o finansiranju lokalne samouprave-Član 8
• Opština može pravnim i fizičkim licima koja obavljaju
djelatnost na njenoj teritoriji propisati obavezu plaćanja prireza
porezu na dohodak fizičkih lica po stopi do 13%.Stopa prireza
porezu na dohodak fizičkih lica za Glavni grad i Prijestonicu
može iznositi do 15% poreske obaveze.
• Prirez porezu na dohodak fizičkih lica plaća se na porez
na prihode od:
• ličnih primanja,
• POREZ NA DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI,
• porez na prihode od imovine i imovinskih prava i
• porez na prihode od kapitala

50.

HVALA NA PAŽNJI !

English Русский Rules