Javne finansije
Elementi oporezivanja
Poreski sistem u Srbiji
Ekonomska klasifikacija poreza
Porez na imovinu u statici
Porez na imovinu u dinamici
Porez na imovinu u dinamici
Porez na imovinu u dinamici
Porez na imovinu u dinamici
Namena i značaj poreza na imovinu se veoma razlikuje od zemlje do zemlje
Porez na dohodak
Poreska osnovica
Poreske olakšice
Osnovne karakteristike poreza na dohodak
Vrste i značaj poreza na dohodak
Definicija i karakteristike cedularnog poreza
Definicija i karakteristike sintetičkog poreza
Mešoviti sistem oporezivanja dohotka
Cedularni porez:prednosti i nedostaci
Sintetički porez
Primena proporcionalnog poreza na dohodak
93.33K
Category: financefinance

Javne finansije.Lekcija 6

1. Javne finansije

L6
-Elementi oporezivanja
-Porez na imovinu
-Porez na dohodak

2. Elementi oporezivanja

• Poreski obveznik (fizičko ili pravno lice koje ima zakonsku obavezu
plaćanja poreza)
• Poreski platilac (fizičko ili pravno lice koje vrši plaćanje poreza)
• Poreski destinater kod indirektnih poreza je lice koje snosi teret plaćanja
poreza
• Poreska sposobnost je ekonomska sposobnost da plaća porez
• Poreski izvor je prihod ili dohodak tj. materijalna sredstva na koja se plaća
porez.
• Poreski objekat je svaka ekonomska činjenica koja pruža osnov za plaćanje
poreza (prinos, potrošnja, imovina, prenos)-povod za uvođenje poreza
• Poreska osnovica je vrednost koja služi za utvrđivanje visine poreza.
• Poreska jedinica deo poreske osnovice pomoću koje se vrši izračunavanje
poreza.
• Poreska stopa iznos poreza u procentima ili promilima koji se plaća na
poresku jedinicu.
• Poreska tarifa
• Poreske liste
• Poreski katastar

3. Poreski sistem u Srbiji

• Poreski sistemi počivaju na konceptu poreskog pluralizma
• Porez na promet
– Porez na promet proizvoda
– Porez na promet usluga
– Akcize
• Porez na dobit preduzeća
• Porez na dohodak građana
• Porez na imovinu
– Porez na imovinu «u statici»
– Porez na imovinu u dinamici
• nasleđe i poklon
• Porez na prenos apsolutnih prava
• Porez na finansijske transakcije
• Porez na upotrebu, držanje i nošenje određenih dobara i
• Porez na fond zarada

4. Ekonomska klasifikacija poreza

• Porez na imovinu
• Porezi na prihode
• Porezi na potrošnju

5. Porez na imovinu u statici

• 2.Realni porez iz imovine
• 1.Nominalni porez na imovinu
– Neredovan
– redovan,
(mogu
biti
u
vanrednim
– periodičan,
situacijama
kada
treba
– direktan i neprevaljiv,
obezbediti veća novčana
– neposredan,
sredstva)
– iz prihoda,
– iskazan u novcu,
– subjektan (olakšice za plaćanje
poreza na osnovu porodične ili
lične situacije obveznika ili
delatnosti kojom se bavi)

6. Porez na imovinu u dinamici

• Porez na prenos imovine sa naknadom
– Direktan i prevaljiv
– U procesu prenosa obe ugovorne strane ostvaruju
materijalnu korist, te je ceo postupak potrebno
oporezovati.
– Ovaj porez ima za posledicu više dopunskih prihoda
(taksa).

7. Porez na imovinu u dinamici

• Porez na prenos imovine bez naknade (porez na nasleđe i porez
na poklon).
– Porez na nasleđe: Neposredan porez, iz imovine i subjektan.
Dileme: oporezovati celokupnu imovinu ili deo kojim je
naslednik ojačan, da li pokretnu i nepokretnu imovinu.
– Porez u obzir uzima celu naslednu masu umanjenu za teret
dugova i bez obzira na broj naslednika. Oporezuje se pre
rasporedjivanja nasleđa. Razlikuje se od oporezivanja
nasleđenih delova.
– Osnovica za oporezivanje je tržišna vrednost nasleđene (kod
poklona primljene) imovine – umanjena za teret troškova,
dugova i drugih tereta koje je obveznik dužan da plati.

8. Porez na imovinu u dinamici

• Porez na prenos imovine bez naknade (porez na
nasleđe i porez na poklon).
– Porez na poklon: je dopuna poreza na nasleđe i
poreski obveznik je obično poklonoprimac, a
poreske stope su progresivne i visoke.
– Porez na nasleđe i poklon ne plaća poklonoprimac
ili naslednik prvog reda, bračni drug i roditelj
ostvarioca.

9. Porez na imovinu u dinamici

– Porez na uvećanu vrednost imovine (oporezuje se samo
uvećana vrednost u nekom vremenskom intervalu).
• Uvećanje vrednosti mimo volje i aktivnosti
(konjukturna kretanja u privredi)
• Uvećanja samo dela imovine (skok vrednosti
nepokretnosti)
• Porez na uvećanu vrednost npr.zemljišta (kada se npr
u gradu zbog infrastrukturnih radova uveća tržišna
vrednost zemlje)

10. Namena i značaj poreza na imovinu se veoma razlikuje od zemlje do zemlje

• U državama kao što su Australija, Brazil, Čile, Holandija,
Izrael, Kanada, Novi Zeland, USA i Španija, oporezivanje
tržišne vrednosti imovine predstavlja ne samo
najznačajniji izvor prihoda lokalnih samouprava, već i
jedan od najvećih javnih prihoda uopšte.
• U zemljama kao što su Belgija, Francuska, Nemačka,
Meksiko, Tajland i Velika Britanija, lokalne vlasti ubiraju
malo ili nimalo prihoda od poreza na imovinu, bilo zbog
toga što je ovaj porez nedovoljno iskorišćen, bilo zato što
je u nadležnosti višeg nivoa vlasti.

11.

• U zemljama OECD porez na imovinu u proseku učestvuje sa
oko 2% u BDP, 5% u ukupnim poreskim prihodima i između
10% i 15% u prihodima lokalnih samouprava.
• Na primer, u Sjedinjenim Državama i Kanadi porez na
imovinu predstavlja više od 3% BDP, te 25% ukupnih
poreza, dok u Nemačkoj učestvuje s manje od 1 procenta u
BDP i manje od 10% u ukupnim poreskim prihodima. Ovaj
se porez ne koristi na isti način čak ni u zemljama s veoma
razvijenim tržišnim privredama i stabilnim državnim
strukturama.

12.

• Porez na imovinu je naročito nedovoljno iskorišćen u
tranzicionim i zemljama u razvoju. Na primer, u
Češkoj, Estoniji, Mađarskoj i Slovačkoj, porez na
imovinu trenutno predstavlja manje od 0,3 procenta
BDP, dok s manje od 3% učestvuje u ukupnim
poreskim prihodima.
• Situacija je slična i širom Latinske Amerike.
• Vredno je pomena da od svih tranzicionih zemalja,
jedino u Poljskoj prihod od poreza na imovinu
premašuje 1% BDP i u značajnijoj meri učestvuje u
prihodima lokalnih samouprava (oko 17%). Međutim,
veći deo ovog prihoda potiče od naplate poreza po
kvadratnom metru poslovnog prostora.

13.

• Porez na imovinu ima dve važne
karakteristike – vidljiv je i plaća se za celu
godinu jednokratno ili u malom broju rata –
po kojima se razlikuje od poreza na dodatu
vrednost, koji se plaća svakodnevno u
manjim iznosima, i poreza na dohodak, koji
‘’plaćaju’’ poslodavci. Rešenje o porezu na
imovinu se ispostavlja direktno poreskom
obvezniku i najčešće se plaća u ne više od
četiri rate.

14. Porez na dohodak

• Pri definisanju poreza na dohodak
moramo poći od tri stvari:
– poreske osnovice,
– poreskih olakšica i
– poreskih stopa

15. Poreska osnovica

• Poreska osnovica je dohodak iz svih izvora:




plate,
svi oblici naknada koje imaju karakter ličnih primanja,
dohoci od obavljanja poljoprivredne aktivnosti,
dohoci od samostalne delatnosti svih oblika
proizvodne i neproizvodne aktivnosti,
– dohoci po osnovu zakupa imovine,
– porast vrednosti imovine (kapitalni dobici), kamate i
dividende.

16. Poreske olakšice


Poreske olakšice se sastoje od: poreskih odbitaka, poreskih izuzeća i
odbitaka od poreske obaveze.
Poreski odbici najčešće obuhvataju: dobrotvorne priloge, troškove
obrazovanja, doprinose penzionom osiguranju, premije životnog osiguranja,
kamate na stambene kredite, izdatke za zdravstvene usluge i gubitke usled
nesreća i krađa.
Poreska izuzeća uvode se na osnovu broja članova porodice, uz različit
sistem obračuna za izdržavane članove.

Na primjer, prvo dete koje je izdržavano, drugo dete,izdržavani
roditelji i slično.
Odbitak od poreske obaveze predstavlja poresko izuzeće pojedine stavke
iz poreske osnovice, koja ne ulazi u obračun poreza. Najčešće je ovaj
oblik vezan za razvoj određene privredne grane delatnosti ili poreskog
obaveznika.

17. Osnovne karakteristike poreza na dohodak

• ovaj porez se odnosi na ukupan dohodak poreskog obaveznika. Po
tome se razlikuje od poreza na prihod kojim se oporezuju samo
pojedini oblici dohotka.
• porez na dohodak je u pravilu lični porez.
• porez na dohodak se u pravilu zasniva na sticanju dohotka.
• porez na dohodak je direktni porez, plaća se pre i nezavisno od
trošenja dohotka.
• porez na dohodak jedan je od najsloženijih poreza.
• porez na dohodak se odnosi na fizička lica.

18. Vrste i značaj poreza na dohodak

Postoje tri osnovne vrste poreza na dohodak gradjana:
• cedularni, analitički
• sintetički ili globalni
• mešoviti
U praksi se retko sreću teorijski čisti modeli, češće su prisutni
sitemi kod kojih dominiraju karakteristike jednog od modela
Porez na dohodak gradjana je bilansno jedan od najvažnijih
poreza: u zemljama EU donosi 25% prihoda, u SAD, Kanadi i
Australiji 35-40%, a u Srbiji oko 12%
18

19. Definicija i karakteristike cedularnog poreza

Cedularni sistem oporezivanja podrazumeva da se svaki oblik
dohotka gradjana oporezuje odvojeno, najčašće po
proporcionalnoj poreskoj stopi
Osnovne karakteristike cedularnog poreza su:
• analitički (parcijalni porez) porez
• objektni porez
• nije pogodan za realizaciju socijalnih, demografskih i drugih ciljeva
Trenutno se u čistom obliku primenjuje u malom broju
zemalja
19

20. Definicija i karakteristike sintetičkog poreza

U okviru sintetičkog poreza svi dohoci (prihodi) se oporezuju
kao celina, jednim - sveobuhvatnim porezom, najčešće po
progresivnoj stopi
Karakterstike sintetičkog poreza:
• sintetički porez
• subjektni porez
• pogodan za ostvarivanje socijalnih i demografskih ciljeva
Sintetički porez je najzastupljeniji u savremenim poreskim
sistemima
20

21. Mešoviti sistem oporezivanja dohotka

U okviru mešovitog sistema kombinuju se elementi
cedularnog i sintetičkog poreza na dohodak gradjana
Cedularna komponenta - tokom godine plaćaju se različiti
porezi na različite vrte prihoda
Sintetička komponenta - obveznici koji ostvare ukupan
godišnji prihod iznad odredjenog iznosa, nakon završetka
godine plaćaju godišnji porez na ukupan prihod
Cedularno oporezivanje se vrši primenom proporcionanih
stopa, dok se godišnji porez najčešće plaća po progresivnim
stopama
21

22. Cedularni porez:prednosti i nedostaci

Prednosti:
pogodan za realizaciju ekonomskih podsticaja
mogućnost prilagodjavanja različitima oblicima dohotka
jednostavnost i mali troškovi primene poreza
mogućnost primene različite poreske stope. Prihvaćeno
je da fundirani prihodi (prihodi od imovine) oporezuju
višom poreskom stopom, a nefundirani (prihodi od rada)
oporezuju nižom poreskom stopom.
• cedularni porez omogućuje da se naplata poreza vrši u
skladu sa specifičnostima sticanja tog dohotka (npr:
porez na zarade, kamatu dividendu).
22

23.

Nedostaci:
• ne ostvaruje se princip pravičnosti-izuzima
lične i porodične prilike obveznika.
• nije pogodan za realizaciju socijalnih i
demogr. ciljeva
• ne deluje kao automatski stabiilizator
• Primenom proporcionalnih stopa nije
moguće adekvatno delovati na inflatorna
kretanja

24.

• Tokom 20. veka većina zemalja u svetu
opredelila se za globalno oporezivanje
dohotka, prihvatajući u osnovi rešenja
sadržana u njima. Među zemljama u
tranziciji ovaj porez prva uvodi Mađarska
(1989. godine), potom i Srbija i CrnaGora,
Poljska i Češka. U Federaciji BiH su okviri
ovog vida oporezivanja u pripremi.

25. Sintetički porez

Prednosti:
• pogodan za ostvarenje
horizontalna i vertikalna
pravičnosti
• pogodan za ostvarenje
socijalnih i demogr.
ciljeva
• deluje kao automatski
stabilizator
Nedostaci
• komplikovan i skup
za primenu
• u praksi se teško
ostvaruje vertikalna
pravičnost

26. Primena proporcionalnog poreza na dohodak

Primenjuje se u većini zemalja u tranziciji, neke od zemalja u
tranziciji su napustile sintetički porez na dohodak i prešle na
proporcionalni porez
Postoje značajne razlike od zemlje do zemlje kada su u pitanju
bitni elementi poreza:
poreska osnovica
postojanje nestandardnih olakšica
visina poreske stope
tretman doprinosa koji plaćaju poslodavci
U Srbiji je aktuelna dilema: da li uvesti sintetički porez ili
proporcionalni porez?
Još uvek je rano za procenu efekata poreza
26
English     Русский Rules